U BiH je, izuzimajući Brčko distrikt, ostalo neprivatizirano 889 poduzeća, odnosno 42 posto. Njihova se vrijednost procjenjuje na više od 5 milijardi eura prema podatcima entitetskih agencija za privatizaciju u Sarajevu i Banjoj Luci. U RS-u privatizacija je završena u 448 firmi ili njih 39 posto, a u F BiH u 441 firmi ili 44 posto. Od neprivatiziranih firmi u RS-u 141 je s popisa strateških tvrtki, 189 s kapitalom većim od 150 hiljada eura, a 121 s kapitalom manjim od 150 hiljada eura. Slabe rezultate u prodaji strateških poduzeća u Agenciji za privatizaciju Republike Srpske u prodaji strateških poduzeća objašnjavaju uvrštavanjem u tu skupinu 61 komunalnog poduzeće za koje još nije utvrđena ni strategija privatizacije. U Agenciji za privatizaciju F BiH ističu kako su u tom entitetu uglavnom ostala neprodana strateška poduzeća s velikim kapitalom, u komunalnoj, elektroenergetskoj i telekomunikacijskoj djelatnosti. Način prodaje tih poduzeća, kako tvrde u Agenciji, odredit će dokument Politika privatizacije koji je izradila Vlada F BiH, a koji treba odobriti entitetska skupština. Jedan dio poduzeća, prema zamisli Vlade F BiH, trebao bi se izuzeti iz privatizacije kako bi se stabiliziralo njihovo poslovanje, nakon čega bi se mogla prodati po znatno višoj cijeni od one koja bi se postigla kada bi se sada privatizirala. Za neka od tih poduzeća federalni premijer Nedžad Branković je ustvrdio da bi privatizacija bila nepovoljnja jer bi izgubila ugled u islamskih zemljama gdje imaju znatno tržište. "Telekomunikacijska poduzeća su prioritet privatizacije u F BiH. Vlada F BiH smatra kako iz privatizacije za sada trebaju biti izuzeti Hidrogradnja, Energoinvest, Tvornica duhana Sarajevo i Bosnalijek", rekao je direktor Agencije za privatizaciju F BiH Enes Ganić.
Dodao je kako se u F BiH ne planira privatizacija elektroenergetskih poduzeća. Pojedini dužnosnici u Sarajevu izrazili su čuđenje stavom premijera Brankovića o izuzimanju tih poduzeća iz privatizacije. Stručnjaci, kao i menadžment poduzeća koje je Branković izuzeo iz privatizacije, smatraju kako je tim poduzećima nužan svježi kapital kako bi uopće mogla biti konkurentna na tržištu. Upozorili su kako bi u suprotnom mogla otići u stečaj i biti izgurana s tržišta, što je u suprotnosti s Brankovićevim najavama o njihovoj stabilizaciji i jačanju. U Republici Srpskoj pripremaju se natječaji za skoru privatizaciju pet strateških poduzeća - Trudbenik i Poljoprivredni zavod iz Doboja, te Glas Srpske, Glas srpski - Grafika i Glas srpski - Trgovina iz Banje Luke. Njihovu skoru privatizaciju najavili su iz Investicijsko-razvojne banke Republike Srpske. Investicijsko-razvojna banka Republike Srpske od nekadašnje Agencije za privatizaciju u Banjoj Luci prije nekoliko mjeseci preuzela je posao privatizacije u entitetu. U pripremi je izrada programa za privatizaciju poduzeća namjenske industrije, a uskoro počinje i priprema programa za privatizaciju banjolučkog Jelšingrada, Tvornice alatnih strojeva. Izrada strategije daljnje privatizacije strateških poduzeća u Republici Srpskoj ovisi o planiranoj provjeri popisa poduzeća jer će o njihovoj privatizaciji odlučivati Vlada u Banjoj Luci. Privatizacija takozvanih nestrateških poduzeća prodavat će se planiranom dinamikom natječajima, na Banjolučkoj burzi, prodavat će se i radnicima pod povoljnim uvjetima metode ESOP, prihvaćanjem ponuda o preuzimanju te neposrednom prodajom za koju je također mjerodavna Vlada RS. BiH je u procesu privatizacije do sada ostvarila prihod od oko 5,42 milijarde eura, od čega u gotovini oko milijardu eura ili 19 posto. Većina državnog kapitala plaćena u privatizacijskim certifikatima u F BiH, odnosno starom deviznom štednjom u RS. U Federaciji BiH je od privatizacije ostvaren ukupan prihod od 4,55 milijardi eura, od čega tek 245 milijuna eura u gotovini. U RS-u dosadašnji je prihod od privatizacije 870 milijuna eura, a od toga 790 milijuna plaćeno je gotovinom najviše zahvaljujući prodaji državnog vlasništva u Telekomu Srpske.

Poslovni dnevnik / BH Telecom