Bosanci i Hercegovci kao da nisu dovoljno ni svjesni šarma i magnetne privlačnosti koju njihovo bogato naslijeđe može imati za posjetioce, ponekad i bez mnogo truda, dodala je.

Upoređujući svoja iskustva o tome iz drugih zemalja, Derviškadić je navela primjer italijanskog seoceta u kojem je  turistička atraktivnost jednog srednjovjekovnog objekta postignuta isticanjem njegove autentičnosti toliko da boravak u njemu liči na vremeplov. Veliko je interesovanje klijentele za skupo spavanje u tom malom 'srednjovjekovnom pansionu' koji ima i ovovremenske sadržaje, čak i internet, ali su nenametljivi, 'nevidljivi oku'.

Počitelj, Vranduk, Ostrožac, tvrđava u Travniku....sve to u Bosni i Hercegovini može biti prava atrakcija, kazala je Derviškadić, uz napomenu da je turistima uvijek atraktivnije ono što žele vidjeti u drugim zemljama ako je istaknutija je vremenska patina destinacije.

Snježana Derviškadić govorila je o tome danas tokom konferencije koja se već drugi dan u Bošnjačkom institutu u Sarajevu održava o temi "Evropske smjernice za saradnju lokalnih kulturnih institucija - biblioteka, arhiva i muzeja".

Cilj ovog skupa je upoznati bh. kulturne institucije s evropskim smjernicama u kojima se govori o nužnosti saradnje baštinskih institucija te primjeni novih tehnologija radi istraživanja, popularizacije i širenja informacija o kulturnoj i naučnoj baštini, kako na lokalnom, tako na nacionalnom i internacionalnom nivou.

Derviškadić je izjavila da se u svom obraćanju učesnicima konferencije svjesno nije fokusirala na prirodnu baštinu BiH jer svijest o njenoj ljepoti ipak je veća  od svijesti o mogućnostima i osobenosti bh. kulturnog naslijeđa.

Fena